"Čelični dikobraz": Kakvu obranu Ukrajina planira nakon završetka rata

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošle je godine pozvala Kijev da zemlju pretvori „u čeličnog dikobraza, neprobavljivog za sadašnje i buduće agresore“, piše Politico.

To podrazumijeva stalnu, masivnu vojsku, velika ulaganja u najnoviju tehnologiju dronova i projektila te domaću proizvodnju oružja.

„Ukrajina je prošla kroz temeljno preispitivanje toga što sigurnosna jamstva znače i na čemu bi se trebala temeljiti“, rekla je za POLITICO Aljona Getmančuk, čelnica ukrajinske misije pri NATO-u. „Ranije je vizija bila primarno usmjerena na zaštitne obveze koje pružaju partneri. Danas, međutim, postoji jasno razumijevanje da jezgra svakih sigurnosnih jamstava moraju biti ukrajinska vojska i njezina obrambena industrija.“

Da bi se to ostvarilo, Ukrajina mora stvoriti održiv obrambeni sektor, reformirati sustave nabave, obnoviti sustav novačenja, nastaviti unapređivati tehnologiju dronova, razvijati dalekometne projektile, opremiti snage modernim tenkovima, topništvom i zrakoplovima (Kijev je naznačio dogovor o nabavi do 150 švedskih borbenih zrakoplova Saab JAS-39E Gripen) te dobiti milijarde eura pomoći kako bi izgradila vojsku od koje bi se Rusija ponovno bojala.

Pitanje otpornosti proizvodnje

Buduća sigurnost Ukrajine „prije svega je pitanje otpornosti proizvodnje“, rekao je Ihor Fedirko, izvršni direktor Ukrajinskog vijeća obrambene industrije. „Ne pojedinačni oružani sustavi i ne jednokratni tehnološki proboji, nego sposobnost obrambene industrije da dugoročno djeluje, pod pritiskom, uz predvidljiv učinak.“

Sigurnosna jamstva potrebna su jer je američki predsjednik Donald Trump isključio opciju koju Ukrajina preferira – pozivnicu za članstvo u NATO-u, koji svoje članice štiti člankom 5. o kolektivnoj obrani.

„Uz snažne oružane snage, Ukrajini su potrebna i snažna sigurnosna jamstva“, rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u utorak u Kijevu.

No bez NATO-a, Ukrajina se mora osloniti na posebne sporazume koji možda nemaju jednaku težinu kao obveze saveza. Kijev je oprezan prema takvim dogovorima, budući da je već bio razočaran obećanjima SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva kada se Ukrajina 1994. odrekla nuklearnog arsenala – obećanjima koja su se pokazala praznima.

„Neki europski saveznici najavili su da će rasporediti trupe u Ukrajini nakon postizanja sporazuma. Vojska na terenu, zrakoplovi u zraku, brodovi na Crnom moru. Sjedinjene Države bit će oslonac“, rekao je Rutte, dodavši da su sigurnosna obećanja „čvrsta“.

Lavrov: Ne znamo kakva su jamstva dogovorena

No Rusija već šalje signale da će se protiviti bilo kakvim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

„Ne znamo kakva su jamstva dogovorena, ali očito su to jamstva za ukrajinski režim koji vodi rusofobnu, neonacističku politiku“, rekao je prošlog tjedna ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Središnja ukrajinska zabrinutost odnosi se na pouzdanost Trumpovih obećanja, s obzirom na njegove nagle promjene politike – od želje za aneksijom Grenlanda do dovođenja u pitanje vrijednosti NATO saveznika i zbližavanja s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Bi li Trump zaratio s Rusijom zbog Ukrajine? Apsolutno ne. Bi li Trump uveo sankcije Rusiji zbog kršenja bilo kakvog primirja? Vrlo malo vjerojatno“, napisao je Timothy Ash, analitičar za Rusiju i Ukrajinu.

S obzirom na to da sigurnosna jamstva djeluju krhko, ukrajinski plan B jest oslanjanje na vlastite snage.
„Što rat dulje traje, to su Ukrajinci uvjereniji da se prije svega moraju osloniti sami na sebe“, rekla je Getmančuk. „To odražava i razočaranje ranijim sigurnosnim obvezama prema Ukrajini i skepticizam prema izgledima za članstvo u NATO-u, ali i rastuće povjerenje u vlastitu sposobnost otpora neprijatelju.“

Izgradnja obrane

Ključni element buduće sile odvraćanja jest velika vojska.

Tijekom mirovnih pregovora Ukrajina je inzistirala na zadržavanju vojske od 800.000 vojnika.

Dok rat traje, oko 2 milijuna Ukrajinaca traži se zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je 200.000 vojnika dezertiralo, rekao je prošlog mjeseca ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov. Ako dođe do primirja, mnogi sadašnji vojnici poželjet će demobilizaciju.

To znači golem i skup napor izgradnje i održavanja velike vojske u miru, koja mora biti organizirana i pravilno plaćena. Za to je potrebno unaprijediti vojnu obuku na svim razinama te transformirati organizacijsku i zapovjednu strukturu, rekao je Taras Čmut, vojni analitičar i čelnik volonterske zaklade Come Back Alive.

Fedorov je obećao opsežnu digitalizaciju i druge reforme. „Naš je cilj transformirati sustav: provesti vojnu reformu, poboljšati infrastrukturu na bojištu, iskorijeniti laži i korupciju te potaknuti novu kulturu vodstva i povjerenja, kako bi oni koji ostvaruju stvarne rezultate bili nagrađeni i dobili prilike za napredovanje.“

Kostjantin Nemičev, zamjenik zapovjednika pukovnije bespilotnih sustava Kraken pri Trećem armijskom korpusu, pozvao je na promjene u obuci novaka te jače obrazovanje časnika i dočasnika, koji su okosnica vojske.

„Čovjek mora razumjeti da je obučen za borbu i biti spreman na to. A zapovjednici moraju imati liderske vještine… tada ljudi neće masovno napuštati postrojbe“, rekao je.

Smrtonosni dronovi

Zemlja tvrdi da Rusija trpi mjesečne gubitke od oko 35.000 ljudi, većinom zahvaljujući ukrajinskim dronovima. Tu sposobnost treba dodatno ojačati kako bi se spriječio novi ruski napad.

Ukrajina je izgradila tržište dronova, bespilotnu flotu, projektile, sustave elektroničkog ratovanja, streljivo i presretače, rekao je Fedorov. „No nemoguće je ratovati novim tehnologijama oslanjajući se na staru organizacijsku strukturu.“

Godine 2025. Ministarstvo obrane ugovorilo je 4,5 milijuna FPV dronova i potrošilo više od 110 milijardi grivnji (2,1 milijardu eura) na nabavu vezanu uz dronove – tri puta više nego godinu ranije.

„U dronovima, elektroničkom ratovanju, streljivu i udarnim sustavima proizvodnja se već mjeri u stotinama i tisućama jedinica. U ovoj fazi ključni zadatak je stabilnost serijske proizvodnje i kontrola kvalitete, osiguravanje da proizvodne linije rade bez prekida ili pada učinkovitosti“, rekao je Fedirko.

Ukrajina također razvija vlastite projektile; ako ih bude imala dovoljno, mogla bi zaprijetiti ruskim rafinerijama, infrastrukturi i vojnim ciljevima razornim udarima u slučaju novog napada.

Ranija obećanja ukrajinske obrambene tvrtke Fire Point – da će proizvoditi oko 200 projektila Flamingo FP-5 mjesečno, svaki s bojevom glavom od 1.150 kilograma i dometom od 3.000 kilometara – nisu se ostvarila, iako su neki korišteni za napade na ruske ciljeve.

No Ukrajina ima i druge krstareće projektile i dalekometne dronove koji mogu pogoditi ciljeve duboko u Rusiji. Također, zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom radi na taktičkom balističkom projektilu dometa 500 kilometara s bojevom glavom od 200 kilograma.

Sve to zahtijeva snažnu obrambenu industriju i zdrave javne financije.

Prošle godine ukrajinske obrambene tvrtke imale su kapacitet proizvodnje opreme u vrijednosti oko 35 milijardi dolara, ali je financijski iscrpljena vlada mogla ugovoriti tek oko 12 milijardi dolara, rekao je Fedirko.

Osim opremanja vlastitih snaga, Ukrajina se nada izvozu oružja

„Do 60 posto kapaciteta ostaje neiskorišteno. Bez dugoročnih ugovora, predvidljivog financiranja, zaštićenih proizvodnih pogona, automatizacije gdje je moguća i domaće baze za testiranje, serijska proizvodnja ne može se održati“, rekao je.

Osim opremanja vlastitih snaga, Ukrajina se nada izvozu oružja, što trenutačna ratna pravila otežavaju.

Nove inicijative EU-a za obrambenu potrošnju, poput programa SAFE u vrijednosti 150 milijardi eura (zajmovi za oružje), otvorene su i za ukrajinsku industriju. Unija također planira Ukrajini odobriti zajam od 90 milijardi eura, od čega će dvije trećine biti namijenjene obrani.

Pravno obvezujući sigurnosni sporazumi sa Sjedinjenim Državama i europskim državama, kao i moguća prisutnost multinacionalnih snaga „koalicije voljnih“, velika su pitanja u aktualnim mirovnim pregovorima.

„Međutim, oni se uglavnom smatraju dopunom ukrajinskoj vojsci, a ne njezinom zamjenom“, rekla je Getmančuk.

Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog to znači jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti kako bi se Rusiju odvratilo od nove agresije.

„S takvim susjedom Ukrajinci moraju biti iznimno učinkoviti gospodari obrane svoje države, kako bi Ukrajina uvijek bila neovisna i slobodna od Rusije.“